ČITATELJSKI KLUB – ŠTO JE TO?

Čitateljski klubovi temelje se na grupi čitatelja (6-12 sudionika) koji čitaju istu knjigu, nakon čega slijedi zajednički sastanak i grupna rasprava. 

KOLIKO ČESTO SE ODRŽAVAJU RASPRAVE?

Uglavnom jednom mjesečno. To je dovoljno vremena u kojem se uz ostale obaveze može pročitati knjiga i odvojiti vrijeme za grupnu raspravu.

KOLIKO DUGO TRAJE RASPRAVA?

Koliko je knjiga poticajna za raspravu, koliko je voditelj dobro pripremljen, koliko su članovi razgovorljivi i poticajni jedni drugima. :) Najčešće 1,30-2 sata.

TKO VODI RASPRAVE ČITATELJSKOG KLUBA?

Raspravu vodi voditelj čitateljskog kluba / moderator. Moderator može biti odrasla stručna osoba (knjižničar, profesor, student…), netko od članova kluba ili se rasprava može moderirati i suradnjom odrasle stručne osobe i nekog od članova kluba.

TKO BIRA KNJIGE KOJE SE ČITAJU U KLUBU?

Prema dogovoru. Dobro je da u početku postojanja kluba knjige predlaže voditelj, a dobro je i da se s vremenom i članovi kluba motiviraju za to. Važno je na kraju svakog sastanka jasno definirati od koga se očekuje da za idući put pripremi prijedloge naslova.

TKO PRIPREMA SVE SADRŽAJE ZA RASPRAVU?

Moderator rasprave ne mora biti zadužen za sve zadatke. Dapače, bolje je članove kluba uključiti u pripremu manjih zadataka svake sljedeće rasprave. To mogu biti pripreme igara (za dječje klubove) te pisanja osvrta, prikaza i odabir knjiga za iduću raspravu. 

POSTOJE LI RAZLIČITE VRSTE ČITATELJSKIH KLUBOVA?

Da, klubovi se mogu osnivati prema dobnoj pripadnosti (dječji, tinejdžerski, studentski, 50+...), prema posebnom interesu, omiljenom žanru (fantastičari, ljubitelji mangi, horrora, klasike...), ponegdje i prema spolu... :)

POSTOJI LI MOGUĆNOST UPOZNAVANJA AUTORA?

Da, i autori vole susrete s čitateljskim klubovima jer su svi članovi kluba pročitali barem jedno autorovo djelo prije dolaska pa imaju o čemu razgovarati! A to rijetko doživljavaju na uobičajenim predstavljanjima knjiga.

MOŽDA NIJE LOŠE SPOMENUTI...

Način razgovora o knjizi u čitateljskoj grupi nije formalan, kao u nastavi književnosti, nije riječ o formalnoj interpretaciji. Članovi u grupi imaju priliku iznijeti svoje vlastite doživljaje, mišljenja o pročitanom, mijenjati perspektive. Razgovor je usmjeren na tekst i na ono što taj tekst izaziva u čitatelju. Veličina grupe i pravilo o međusobnom uvažavanju omogućuju da svi jednako sudjeluju i da se sva mišljenja poštuju, što pozitivno utječe na razvijanje sposobnosti izražavanja, samopouzdanja u iznošenju mišljenja pred drugima i argumentiranja. Razgovor je spontan, često skače s teme na temu, po nekoj neuhvatljivoj unutrašnjoj logici asocijacija. Moderator brine da se rasprava s digresija pravovremeno vraća na pravi put.

CILJ RASPRAVA:

Raspraviti o pročitanoj knjizi na neobavezan, ali konstruktivan način i uz to se dobro zabaviti. Različitost mišljenja članova nerijetko dovodi do žustre i zanimljive rasprave, a komentira se sve što se članovima učini zanimljivim tijekom čitanja - stil pisanja, karakterizacija likova, odnosi među likovima, osjećaj koji se javi tijekom čitanja knjige, lijepe misli koje potiču buru naših misli… 

ŠTO DOBIVAŠ ČLANSTVOM U ČITATELJSKOM KLUBU?

                              Preuzeto s mrežnih stranica Gradske knjižnice Rijeka