U utorak, 15. travnja 2025., organizirana je terenska nastava učenika 8.b i 8.e te polaznika Dramske skupine iz 8.c razreda u Jasenovac i Ušticu. Terensku je nastavu organizirala učiteljica hrvatskoga jezika Ines Vađunec, a u pratnji učenicima išle su Ivana Pintarić, Marijana Lokotar i Anica Vučeta.
Svrha posjeta bila je promicanje osnovnih građanskih kompetencija, osuđivanje zločina te svih oblika mržnje i diskriminacije. Posebni naglasak stavljen je na zločine u Drugom svjetskom ratu, posebno na stradanja židovskog, srpskog i romskog naroda.
Istraživačkim radom (sudjelovanjem u radionicama) učenici su proniknuli u jedno od najmračnijih razdoblja u 20. stoljeću. U Jasenovcu su imali prilike spoznati kako je Holokaust bio gubitak i za civilizaciju kao cjelinu i za države koje su bile direktno uključene u progone manjina i neistomišljenika.
Učenike je memorijalnim prostorom vodio kustos Memorijalnog područja Jasenovac. Obilazak vanjskih prostora trajao je oko sat vremena s povremenim zaustavljanjima kako bi se učenicima postepeno otkrivao način funkcioniranja cijelog sustava logora. Logorski kompleks Jasenovac sastojao se od 5 logora: Bročice, Krapje, Ciglana, Kožara i Stara Gradiška. Naglašen je dobar strateški položaj Jasenovca kao ključan za odabir mjesta logora.
Prostorom dominira (rekonstrukcija) kompozicije vlaka kojim su stizali logoraši, humci koji označavaju položaj nekadašnjih građevina, nekoliko umjetnih jezera (ostaci ciglane) te golemi Cvijet.
Spomenik Cvijet Bogdana Bogdanovića iz 1966. bila je posljednja stanica našeg razgleda vanjskog prostora. Simbolika cvijeta je dvojaka – on svjedoči da je život neuništiv i da je jači od smrti, a okrenut je prema svjetlosti i suncu – odnosno prema životu i slobodi. Muzejski je prostor prvi put otvoren 1968. godine, a preuređen je s novim postavom 2006. godine.
Iznimno su kvalitetne radionice koje se odvijaju u edukacijskom dijelu kompleksa. Učenici su bili podijeljeni u sedam skupina te su upućeni na samostalno istraživanje Memorijalnog muzeja. Skupine su istraživale teme: Nezavisna Država Hrvatska, Rasni zakoni, Zatočenici, Svakodnevni život u logoru, Svjedočanstva preživjelih zatočenika logora, Dehumanizacija i Otpor. Surađujući te pronalazeći informacije u mračnim labirintima muzejskog prostora, naši su učenici pokazali koliko su uspješni u timskom radu. Naposlijetku, svaka je skupina prezentirala rezultate svog istraživanja te su svi nagrađeni velikim pljeskom.
Slijedio je posjet Romskom memorijalnom centru u Uštici koji je izgrađen u svrhu trajnog obilježavanja najvećeg zločina nad romskim narodom, genocida počinjenog od strane nacističkog i ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata kad je ubijeno između 250 000 i 500 000 Roma. Učenici su razgledali muzejski postav, obišli groblje gdje su odali počast žrtvama minutom šutnje te čuli priču o jedinoj Romkinji koja je dobila status pravednice među narodima, a to je Hajrija Mihaljić. Zadnji dio terenske nastave bio je posjet Hrvatskoj Kostajnici gdje je organizirana okrijepa i odmor.
Najveća vrijednost terenske nastave u Jasenovcu i Uštici je susret učenika s izvornom stvarnošću. Ondje učenici primjenjuju naučeno, razvijaju sposobnosti kritičkog mišljenja, samostalno stječu nova znanja i sistematiziraju ona već usvojena te ujedno stvaraju uzročno-posljedične veze među sadržajima. Učenici su pokazali zrelost te su aktivno sudjelovali u svim planiranim aktivnostima. Nadamo se kako će u budućnosti svi osmaši obići ova mjesta stradanja.
Više fotografija o tome kako nam je bilo na terenskoj nastavi možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://drive.google.com/drive/u/4/folders/1hFaW63jh6o9qCRhw0i2ilsXQJlm5Wisi
