Osnovna škola "Braća Radić" Koprivnica

U prosincu 1992. godine Opća je skupština UN-a rezolucijom odlučila da se 22. ožujka obilježava kao Svjetski dan voda. 1993. godine prvi se puta obilježio taj dan diljem svijeta s namjerom da se posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Svake godine se obilježava uz drugi slogan. Ovogodišnji slogan svjetskog dana voda je VODA I SIGURNOST HRANE, s namjerom da se osvijesti problem pitke vode i gladi u svijetu.

Iako je gotovo 70% površine Zemlje prekriveno vodom, tek 2.5% čine slatkovodne rezerve, a ostalo otpada na oceane i mora. Samo je 1% svih slatkovodnih rezerva uopće dostupno ljudskom stanovništvu, jer veliki dio slatke vode otpada na ledenjake.

Količina ove pitke vode jednaka je već milijunima godina, neprestano se ‘reciklira’ kroz atmosferu i padaline. No, ljudska populacija nije ostala jednaka – ona se neprestano povećava. To znači da je svake godine sve manje dostupne pitke vode. Količina vode koju trošimo svakodnevno je golema, jer nam je prijeko potrebna ne samo za život, već i za proizvodnju hrane, odjeće pa čak i računala.

Topao i sunčan dan bio je idealan za obilježavanje ovogodišnjeg Dana voda, a gdje drugdje, nego na vodi i uz vodu. Tako su učenici šestih razreda u pratnji razrednika i predmetnih učitelja u sklopu terenske nastave posjetili hidroelektranu Dubrava te su od njezinih ljubaznih djelatnika saznali mnogo zanimljivih podataka. Recimo da je akumulacijsko jezero HE Dubrava najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj, da je dobilo ime po šumi Dubrava, da je dugačko 10 km, da mu je najveća dubina 20 metara, a najmanja 1 metar, da u njemu živi mnogo vrsta riba te da ga redovito poribljavaju, da ga sportaši koriste za razne aktivnosti i još mnogo toga. Imali smo priliku prošetati i po dijelu unutrašnjosti postrojenja te vidjeti između ostalog agregat biološkog minimuma.

Nakon razgledavanja hidroelektrane, zaputili smo se do Halasz Csarde kod Legrada da bismo vidjeli gdje se rijeka Mura ulijeva u rijeku Dravu.

Učenicima je posebno zanimljiva bila činjenica da je druga obala Drave mađarski teritorij. Šetnjom poučnom stazom uz obalu Drave učenici su mogli vidjeti koji je biljni svijet tog ekosustava te koje ptice žive u tom području, doduše samo na poučnim pločama jer se priroda tek počela buditi, ali i to nam je bilo dovoljno da uživamo u njenim ljepotama.

Natalija Flamaceta Magdić i Tanja Galić Bermanec