preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Braća Radić" Koprivnica

Login
Tražilica
Školsko zvono

Lijina gajbica

Kalendar
« Lipanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Jelovnik

Priloženi dokumenti:
jelovnik.doc

Intervju s roditeljima
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 9. 2015.

Ukupno: 151110
Ovaj mjesec: 3018
Ovaj tjedan: 1260
Danas: 96
Knjižnica

 

 

(Iznimno je školska knjižnica zatvorena za korisnike za vrijeme izvođenja nastave, predstava, književnih susreta, izvannastavnih aktivnosti u knjižnici te tijekom stručnog usavršavanja školske knjižničarke).

 

e-mail: adrijana.hatadi@skole.hr

 

Školska knjižničarka: Adrijana Hatadi, prof. i dipl. knjižničar

 

 

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama.

Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani.

IFLA-in i UNESC-ov Manifest za školske knjižnice

 

 

 

Školska knjižnica Osnovne škole „Braća Radić“ Koprivnica mjesto je druženja i učenja!

 

 

U njoj se možete igrati, pisati zadaće, čitati lektire i druge zanimljive knjige te dobiti informacije o bilo čemu što vas zanima!

 

 

 

 

Knjižnična građa je računalno obrađena u knjižničnom programu Metel i tako je i posuđujemo.

Svi učenici i zaposlenici  škole ujedno su i članovi školske knjižnice.

Fond školske knjižnice sastoji se od učeničkog i učiteljskog fonda te neknjižne građe koju čine AV (audio-vizualna) i elektronička građa.

Učenički se fond sastoji od lektire te knjiga za slobodno čitanje prikladne učeničkoj dobi i referentne ili priručne zbirke koja služi za rješavanje zadataka istraživačkog tipa te pisanje referata, a čine ju enciklopedije, leksikoni, rječnici, atlasi, monografije te razni priručnici kao što su pravopisi, gramatike i sl.

Učiteljski fond se sastoji od znanstveno-popularne i stručne literature te literature iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije, knjižničarstva i informatike, potrebne za rad i stručno usavršavanje svih učitelja.

AV građu čine audio i video zapisi na videokazetama, CD-ima i DVD-ima dok elektroničku građu čine digitalni zapisi na CD-ima, DVD-ima i tvrdim diskovima, potrebne za izvođenje nastave, kao nadopuna nastavi ili za slobodno vrijeme.

U knjižnici sa nalaze i dječji, znanstveno-popularni, stručni i pedagoški časopisi. 

U prostorijama knjižnice korisnici se mogu svakodnevno služiti knjigama, časopisima i neknjižnom građom.

Za korištenje izvan prostorija knjižnice učenici mogu posuditi 1 knjigu na rok od 14 dana. Za iznošenje izvan prostorija knjižnice ne može se posuditi referentna zbirka građe i neknjižna građa, osim kada se radi o razrednoj posudbi prema zahtjevu učitelja škole.

Za vrijeme ljetnih praznika knjižnična građa se ne posuđuje. 

Korisnici su dužni pravodobno vraćati posuđenu građu te ju čuvati od svakog oštećenja i uništavanja.

Prije odlaska iz škole dužni su vratiti svu posuđenu knjižničnu građu u školsku knjižnicu. 

 

 

Školska knjižnica opskrbljuje učenike vještinama za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana.

 

 

 

 

 

Najveći dio posla u školskoj knjižnici sastoji se od odgojno-obrazovnog rada koji osim posudbe same građe uključuje i kontinuiranu individualnu poduku kako pronaći željenu građu, kako se služiti njome, poticanje na korištenje iste itd. U skladu s time, odvija se i nastava koju održava školska knjižničarka u skladu s programom Knjižnični odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi u svim razredima, te nastava u suradnji s učiteljima škole. 

U školskoj knjižnici se osim stručne djelatnosti (nabava i obrada građe) obavlja i kulturna i javna djelatnost koja uključuje organizaciju književnih susreta, predstava, suradnju s institucijama kulture.

 

 

 

Moja školska knjižnica

 

           Naš razred proveo je jedan školski sat na poučnom predavanju o knjižnici. Na tom predavanju naučila sam mnogo stvari koje nisam znala.                              Shvatila sam da je definicija riječi knjižnica puno kompliciranija i šira od jednostavnog objašnjenja da se tamo posuđuju knjige. Nepoznata činjenica mi je bila i da osim školskih i gradskih knjižnica postoje i nacionalne, visokoškolske i specijalne knjižnice na mjestima poput bolnica, raznih tvrtki i sl. Uvijek sam se pitala što znače ona slova na pozadini knjiga. Sada znam i to. Uzmimo za primjer knjigu Veli Jože, Voda i druge priče Vladimira Nazora koji upravo čitam kao lektiru. Na poleđini knjige na naljepnici su tri reda. U prvom redu piše slovo „O“ što znači da je knjiga namijenjena za čitatelje sedmog i osmog razreda osnovne škole. U drugom redu piše „NAZOR“ što označava prvih pet slova piščeva prezimena. U trećem redu piše „vel“. „Vel“ su početna tri slova imena knjige. Također nisam znala da u knjižnici postoje i tzv. referentne zbirke. To su zbirke knjiga koje se ne mogu posuditi. U referentne zbirke spadaju enciklopedije, atlasi, rječnici, priručnici i sl. Postoji i sustav klasifikacije za referentne knjige koji nazivamo UDK ili univerzalna decimalna klasifikacija. Na knjigama iz referentne zbirke postoje oznake u obliku brojeva koje svrstavaju knjigu u određenu grupu. Tako primjerice broj 0 označava da knjiga govori o nečemu općenitom. Broj 1 označava da se knjiga bavi temom psihologije ili filozofije, broj 5 naznačuje da knjiga govori o prirodnim znanostima, broj 6 o primijenjenim znanostima, broj 7 o umjetnosti, rekreaciji, zabavi i sportu itd. Saznala sam i da postoje mrežni katalozi većih knjižica. To su web stranice na kojima možemo pogledati postoji li u određenoj knjižnici neka knjiga koju tražimo. Drago mi je što smo bili na predavanju o knjižnici jer sam naučila mnogo zanimljivih i korisnih stvari.

Učenica Anika Polančec

 

10 PRAVA ČITATELJA

 

1. Pravo da ne čitamo.

2. Pravo da preskačemo stranice.

3. Pravo da ne dovršimo knjigu.

4. Pravo da ponovo čitamo.

5. Pravo da čitamo bilo što.

6. Pravo na zanos.

7. Pravo da čitamo bilo gdje.

8. Pravo da pabirčimo.

9. Pravo da čitamo naglas.

10. Pravo na šutnju.

11. Pravo na druženje.


Iz knjige: PENNAC, Daniel, Od korica do korica : uvod u čitanje i tajne lektire; 11. pravo iz članka Verene Tibljaš "11. pravo čitatelja: pravo na druženje" iz časopisa Hrčak, 20-21, 2004.

 

 

Misli o knjižnici, knjigama i čitanju

 

Knjižnice mi se pričinjaju kao ognjišta koja čuvaju zapretene žeravice, odakle može tko hoće uzeti glavnjicu i raspirati vatru u svojoj duši, a preko nje onda i u dušama drugih. Na prvi pogled velika gomila požutjelog papira, mrtva, puna prašine starudijskog vonja, a u stvari to je skladište duša koje su tu ostavile svoje želje, snove, misli, čežnje, ideje i osjećaje. Knjižnica je krematorij pjesnika, filozofa i znanstvenika koji su u svojim knjigama, u tim svetim urnama, ostavili prah svojih lijepih duša, ali izvanredni i čudni prah koji je sačuvan i za dolazeće naraštaje spremio svu onu hranjivost i životnost živih stvaralačkih nutrina svojih stvaraoca.

Juraj Jurjević: Svakodnevno o (ne)svakidašnjem

 

 

Dobre knjige moraju putovati. Iz ruke u ruku. Na tom putu uvijek se nešto zanimljivo dogodi. S ljudima i s knjigama. Prepoznavanje, ljubav ili mržnja, razumijevanje, otkrivanje novoga i nepoznatoga, a katkad i staroga i poznatoga... I tko zna što sve još!

Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen

 

Soba bez knjige je kao tijelo bez duše.

                                                Ciceron

 

 

Ima gorih stvari od spaljivanja knjiga. Jedna od njih je ne čitanje.

                                              Josip Brodski

 

Knjige koje čovjek pročita u djetinjstvu i možda većina svih loših i dobrih knjiga, stvaraju u ljudskom umu svojevrsnu lažnu kartu svijeta, niz čudesnih zemalja u koje se možemo povući u neobičnim trenucima do kraja života…

                                                            George Orwell

 

Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je-stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati sretniji ni bolji, ali knjige moraš  čitati da bi to shvatio.

                                                               Miro Gavran

 

Školovanje nema smisla ako vaše krajnje odredište nije knjižnica.

Ray Bradbury

Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe.
                                                                                                                                                                                                                                                                                              Cervantes

 

https://hcdbilten.wordpress.com/2017/01/14/10-razloga-zasto-citati/#more-4530

 

 

 

 

 

 

 

          

 

preskoči na navigaciju