Osnovna škola "Braća Radić" Koprivnica

Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Dani hrvatskoga jezika slave se od 1991. godine.

Učenici 6.d i 6.e te 8.a i 8.c razreda obilježili su u tjednu od 11. do 15. ožujka 2019. godine Dane hrvatskoga jezika u sklopu nastave materinskoga jezika. U tjednima prije samoga obilježavanja učenici su dobili zadatak pronaći u našem gradu što više pravopisnih pogrešaka i fotografirati ih nakon čega su pripremili prezentaciju svojih radova i uočili koje su najčešće pravopisne pogreške.

Prisjetili su se najvažnijih spomenika hrvatske pismenosti te djela referentne zbirke. Upoznali su hrvatsku književnu baštinu s brojnim djelima pisaca starije i novije hrvatske književnosti. Izrađivali su lente vremena s najvažnijim spomenicima i djelima  povijesti hrvatske književnosti te Stablo hrvatskih jabuka s piscima i njihovim djelima po uzoru na prvi hrvatski roman Planine P. Zoranića. Igrom, gledanjem filmova, rješavanjem križaljki i kvizova pobliže su upoznali važnost ove  manifestacije.

Glavni dio obilježavanja Dana hrvatskoga jezika bilo je natjecanje u skupinama u svakome razredu. Učenici su se podijelili u pet skupina koje su nosile imena poznatih hrvatskih književnika. Ispunjavali su križaljku s pojmovima iz povijesti hrvatske književnosti, spajali autore i njihova djela, odvajali pravopisno točno napisane pojmove od onih netočnih, uočavali pravila o pisanju velikoga početnog slova, razvrstavali biografske podatke o Faustu Vrančiću i Bartolu Kašiću te spajali spomenike pismenosti s godinama njihova nastanka.  Svaka je skupina dobila jednu od  fotografija najpoznatijih spomenika hrvatske pismenosti koje su u alatu Create Puzzle pretvorene u slagalice. Članovi skupina dolazili su složiti slagalice te su se natjecali u tome tko će najbrže složiti dobivenu fotografiju. Nakon što su sastavili pojedinu fotografiju, naveli su sve što znaju o tome spomeniku pismenosti te su im prema potrebi dopunjena znanja nekim zanimljivostima. Pokazana im je glagoljička abeceda, azbuka, te su upućeni na razliku između oble i uglate glagoljice. Učenici su potom podijeljeni u dvije grupe te je organiziran lov na glagoljicu. Skupine su dobile zadatak u školskome hodniku pronaći košarice s glagoljičkim slovima te ih transliterirati s glagoljice na latinicu i preslagivanjem slova dobiti riječi vezane uz povijest jezika. Prisjetili su se koja je prva hrvatska tiskana knjiga te ih se podsjetilo na činjenicu da je hrvatski prvotisak završen 22.2. Navedeno im je nekoliko primjeraka glagoljičkih knjiga te im je objašnjeno što su inicijali. Dobili su zadatak izraditi inicijal svoga imena i ukrasiti ga kako bi bio u duhu glagoljičkih knjiga.

Skupine koje su osvojile najviše bodova, nagrađene su ocjenom. Učenici su na ovaj način kroz igru, zabavu i natjecanje razvijali timski duh i zajedništvo, usustavili svoje spoznaje o hrvatskome jeziku i podsjetili se na važnost njegovanja vlastitoga jezika.

                                                                                                    Ines Vađunec