Osnovna škola "Braća Radić" Koprivnica

U četvrtak, 24. studenog 2022., učenici 6.c i 6.e razreda imali su čast na satima Hrvatskoga jezika ugostiti muzejsku pedagoginju Mašu Zamljačanec.

Povod gostovanju bilo je predavanje na temu „Umjetnost poučavanja – povijest školstva u Koprivnici“. Učenici su se tijekom listopada i studenog na satima Hrvatskoga jezika bavili školstvom čitajući i analizirajući niz djela na tu temu. Pročitali su neknjiževni tekst „Škola kao moja“ u kojem su upoznali oblike školovanja diljem svijeta, tekstove o školi u prošlosti pa su pročitali ulomak „Učiteljica“ iz romana „Zagrebačka priča“ Blanke Dovjak-Matković te ulomak „Djetinjstvo i školovanje Ivice Kičmanovića“ iz antologijskog romana „U registraturi“ Ante Kovačića na temelju kojih su uočavali sličnosti i razlike između škole nekad i danas. Proučili su i oblik školovanja u vrijeme Domovinskog rata čitajući roman „Mali ratni dnevnik“ Stjepana Tomaša, ali i osvijestili velik problem vršnjačkog nasilja u školi u tekstu „Doživljaj kojeg se sramim“ Melite Rundek.

Kako bismo zaokružili tu temu, odlučili smo na sat pozvati našu čestu gošću Mašu Zamljačanec koja je za učenike održala izuzetno zanimljivo predavanje približivši im temu školstva na našem području. Tijekom predavanja učenici su saznali niz zanimljivosti o povijesti obrazovanja, od samih početaka na zidovima spilja pa do najmodernijih obrazovnih sustava. Saznali su kada su se i kako pojavile prve škole, koje su škole nekoć postojale u Koprivnici, kako je obrazovanje u našem gradu i nekoć imalo važnu ulogu te su razgovarali o samoj arhitekturi škola. Saznali su kako su nekoć bile uređene učionice, kako je svaki razred imao između 40 i 50 učenika, kakav je bio školski pribor i raspored sati, kako je bila organizirana školska kuhinja i što je to gombaona. Proučavali su ulogu i važnost školskih vrtova, naučili nekoliko zanimljivosti o povijesti svoje škole te proučili primjere suvremeno izgrađenih škola budućnosti.

Predavanje je izazvalo velik interes učenika koji su aktivno sudjelovali u izlaganju, postavljali brojna pitanja te na ovaj način proširili svoja znanja o kulturnoj baštini svoga grada.

                                                                                         Ines Vađunec